Rezilta yo pou rechèch la
Aller à la navigation
Aller à la recherche
- '''Joul''' (J) se yon inite nan sistèm entènasyonal ('''[[SI]]''') pou enèji.<ref>{{Cite web |url=http://www.glencoe.com/sec/science/mlg/mss/HaitianCreo . Li vle di ke syantifik yo ap itilize li pou yon grandè fizik. ...855 octet (147 mo yo) - 1 janvye 2025 à 22:14
- ...on mwayen pou transfere enèji ant [[Sistèm fizik|sistèm]] tankou [[Chalè. (fizik)|chalè]] oswa [[Travay yon fòs|travay]]. ...en se yon konvenyans nan lang pou endike ke elektrisite mande ak transpòte enèji. ...5 kio (832 mo yo) - 6 novanm 2023 à 20:55
- * <math>\varepsilon_0</math> [[pèmittivite|pèmiktif dielektrik]] [[Vakyòm (fizik)|vakyòm]] (ki vo {{inite|8.854 e-12 F m-1}}) ; == Enèji == ...4 kio (571 mo yo) - 23 janvye 2024 à 04:39
- ...rèt anpil, yon cho anpil, yon lòt ant cho avèk frèt. Tanperati a, se yon [[enèji sinetik]], mwayen tout patikil ki nan yon objè.<ref>{{Cite web |url=http:// ...ant plizyè sistèm oubyen apati de [[antwopi]] a (an [[tèmodinamik]] e an [[fizik estatistik]]). Tanperati a se yon varyab enpòtan nan lòt disiplin : [[metey ...5 kio (965 mo yo) - 30 desanm 2024 à 11:07
- ...e yon inite [[chaj elektrik]] ki sitiye nan pwen sa a ta genyen, sa vle di enèji potansyèl (mezire an [[joul]]) d 'a [[Subatomik. patikil|patikil]] chaje na ...k'' ant de pwen nan espas oswa yon sikwi fè li posib pou kalkile varyasyon enèji potansyèl la, oswa pou mezire [[Vòltaj elektrik|vòltaj]] ki egziste ant pwe ...8 kio (1 362 mo yo) - 8 novanm 2023 à 10:39
- ...|fenomèn fizik]] yo obsève nan [[linivè]], yo chak manifeste pa yon [[fòs (fizik)|fòs]] yo rele '''fòs fondamantal. '''. Sa yo se [[entèraksyon fò|entèraksy ...yo dekri pa echanj [[patikil vityèl|vityèl]] [[boson]] yo: [[modèl estanda fizik patikil la]] dekri entèraksyon fò, fèb ak elektwomayetik, men yon teyori ja ...7 kio (1 251 mo yo) - 21 janvye 2024 à 04:05
- Yo di yon [[Fòs (fizik)|fòs]] '''konsèvatif '''lè [[travay_yon_fòs|travay]] fòs sa a pwodui endepa # Yon fòs konsèvatif sòti nan yon [[enèji potansyèl]: <math display="inline">\vec{F}=-\vec{\nabla}E_p = -\operatornam ...13 kio (2 499 mo yo) - 24 janvye 2024 à 18:47
- |fanmi=fizik ...tan pa inersi kò ke pa atraksyon gravisyonèl kò sa. Mas, se osi yon fòm d'enèji. ...8 kio (1 434 mo yo) - 17 fevriye 2010 à 08:26
- ...ksyon ak atòm yo, nan fòm lan nan enèji tèmik (dissipasyon enèji elektrik. enèji nan fòm [[transfè tèmik|chalè]]). Sa a se efè Joule. ...ektrik pase nan yon kondiktè. Li manifeste tèt li pa yon ogmantasyon nan [[enèji entèn]] kondiktè a epi jeneralman nan [[tanperati] li. ...8 kio (1 508 mo yo) - 29 janvye 2024 à 05:55
- ...ryans fòs sa a. Si, pa egzanp, nou pouse yon bisiklèt, travay poussée a se enèji ki te pwodwi pa poussée sa a. [[Gaspard-Gustave Coriolis]]<ref>{{Liv|author ...i sinetik#Teyorèm enèji sinetik|teyorèm enèji sinetik la]], fòs la ogmante enèji sinetik sistèm lan, kidonk li deplase pi vit. Yon fòs konsa pafwa yo rele y ...12 kio (2 292 mo yo) - 8 novanm 2023 à 10:21
- |sans=Nan [[fizik]], vitès se yon [[grandè]] ki mezire rapò evolisyon nan tan Nan [[fizik]], [[vitès]] se yon [[grandè]] ki mezire rapò evolisyon nan tan. Egzanp: Vi ...4 kio (660 mo yo) - 30 desanm 2024 à 15:35
- ...on fonksyon <math>\psi \in L^2(E)</math> nan espas tout fonksyon ki genyen enèji fini (e.g. <math>\int_{-\infty}^{+\infty} |\psi|^2(x) dx <+\infty</math> ) [[Kategori:Fizik]] ...1 kio (229 mo yo) - 9 mas 2013 à 06:17
- ...mayetik la''', souvan te note <math>\Phi</math>, se yon mezirab [[kantite fizik]] karakterize entansite ak distribisyon espasyal la nan [[chan mayetik]]. K ...li. Sinon ankadreman an ta kreye enèji olye pou yo transfòme yon pati nan enèji resevwa a (varyasyon nan koule rezilta nan yon aksyon ekstèn modifye B ak / ...4 kio (741 mo yo) - 25 janvye 2024 à 18:54
- Yon '''fòs''' modèl, nan [[fizik klasik]], yon [[aksyon mekanik]] egzèse sou yon objè oswa yon pati nan yon ...ponn ke pèsepsyon tactile oswa sans miskilè pèmèt nou fè eksperyans antite fizik sa yo.{{Referans vle}} ...8 kio (1 571 mo yo) - 22 novanm 2024 à 01:05
- '''Tèmodinamik''' se yon etid relasyon ant enèji tèmik, chalè ak travay. Tèmodinamik la fè fas ak chalè (tèmo) ak dinamik (d [[Kategori:Fizik]] ...1 kio (222 mo yo) - 28 oktòb 2023 à 20:15
- ...otonòm]] {{1ye|lòd}}, nou itilize chan direksyon (ki rele nan jaden vitès fizik) ki reprezante dérivés tanjant nan trajectoire ekwasyon sa yo, ki pèmèt yo Souvan yo itilize jaden vektè nan [[fizik]], pou egzanplè vitès ak direksyon yon [[mekanik likid|likid k ap deplase]] ...10 kio (1 749 mo yo) - 23 janvye 2024 à 04:54
- ...yon elektrik]]'''. Men kèk egzanp sou medya dielectric gen ladan [[Vakyòm (fizik)|vakyòm]], [[vè]], bwa sèk, [[dlo]] pi, ak anpil [[Plastik|plastik]]. ...y>{{Book|author1=Dang, Zhi-Min|title=Dielèktrik materyèl polymère pou depo enèji nan gwo dansite|isbn=978-0-12-813216-6|isbn2=0-12-813216-7|oclc=1041143199| ...2 kio (356 mo yo) - 28 desanm 2023 à 16:31
- ...Reyònman solè gen ladan tou reyon kosmik patikil anime ki gen gwo vitès ak enèji. Gen kèk nan reyònman sa a filtre pa [[Kouch ozòn|kouch ozòn la]] anvan yo ...dan li domèn vizib nan je imen an (reyon nan vizib reprezante apeprè 43. % enèji resevwa) <ref>Les rayons infrarouges représentent environ 48 % de l'énergie ...12 kio (2 069 mo yo) - 23 septanm 2023 à 03:42
- ...lektrik]] nan tanperati chanm, atravè ajitasyon tèmik, deplase owaza nan [[Enèji Fermi|Vitès Fermi]]. Direksyon yo se o aza, mouvman jeneral yo se zewo, pa [[Kategori:Fizik|matyè kondanse]] ...4 kio (742 mo yo) - 21 janvye 2024 à 17:42
- ...{{paj h'|entèraksyon#Fizik|entèraksyon}} fizik ki responsab pou [[Koezyon (fizik)|atraksyon]] [[matyè|kò]] [[mas|masif]]. Li manifeste tèt li an patikilye p ...on kòm yon manifestasyon [[kourb espasyal|kobti]] [[espas-tan]] anba efè [[enèji]] [[matyè]] ki la. [[Lwa gravitasyon inivèsèl|Lwa gravitasyon Newton an]], ...25 kio (4 437 mo yo) - 20 janvye 2024 à 06:37